fra Ivo Pavić
Časopis " U tebi Oče", broj 24, ožujak 2005.
DUH SVETI
Ono što nam u ovome vremenu najviše treba, jest Duh Sveti. Sve što se događa u Crkvi, događa se u sili i snazi Duha Svetoga. Duh Sveti je treća božanska Osoba, poljubac Oca i Sina. Njega najmanje poznajemo. Isusa Krista, drugu božansku osobu, poznajemo najviše, zato što se utjelovio i postao čovjekom. Bio je jedan od nas i po njemu mi upoznajemo Boga Oca. Isus je za Oca rekao: Tko je vidio mene, vidio je i Oca. (Iv 14,9). Tako nam Isus ostavlja mogućnost upoznavanja Boga Oca, kojemu se i sam Isus obraća. Međutim, Duha Svetoga nam je teže zamisliti jer nema tijela. Upoznati Duha Svetoga, treću božansku osobu, ne možemo bez njega samoga. Duh Sveti nam omogućuje da doživimo iskustvo uskrsnuloga Isusa.
Bez Duha Svetoga nemoguće je susresti Isusa Krista. Duh Sveti je sila i snaga! On je Osoba! Dok je hodao ovom zemljom, Isus je obećao poslati Tješitelja, Duha Svetoga. Prije svoga odlaska u smrt Isus je rekao apostolima: I ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja da bude s vama zauvijek. Neću vas ostaviti kao siročad (Iv 14,16 i 18). Branitelj u Bibliji znači netko tko je uvijek kraj mene, netko tko me stalno brani i govori mi što mi je činiti. Nakon svoga uskrsnuća, a prije Uzašašća, Isus je također kazao apostolima: Primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje (Dj 1,8).
Tko je Duh Sveti? Mi znamo i vjerujemo da je Duh Sveti pravi Bog, treća osoba Presvetog Trojstva. On je ljubav između Oca i Sina, ljubav koja jeca, ljubav koja želi ujediniti Boga i čovjeka. Duh Sveti je najveći Isusov dar nama ljudima. Gdje je bio Duh Sveti dok je Isus hodao ovom zemljom? U Svetom pismu se kaže da je Isus začet po Duhu Svetom. Duh Sveti se spustio na Isusa u liku goluba kad je bio kršten na rijeci Jordanu. Duh Sveti je vodio Isusa u pustinju. Duh Sveti bi izišao iz Isusa kad bi liječio bolesne. Duh Sveti je Isusa uskrisio od mrtvih. Duh Sveti je u biti Duh Isusa Krista! Isus je rekao apostolima: Kažem vam istinu: bolje je za vas da ja odem: jer ako ne odem, Branitelj neće doći k vama; ako pak odem poslat ću ga k vama (Iv 16,7). Isti Duh Sveti koji je bio u Gospodinu Isusu, djeluje i u nama. Istog Duha smo mi primili u sakramentu krštenja. Na krizmi je ponovo dat.
Kad su Apostoli čuli te Isusove riječi, oni ih nisu razumjeli, ali su bili poslušni i iščekivali su obećanje Očevo. Prije izlijevanja Duha Svetoga devet su dana molili psalme i postili. Duh Sveti ih je poljubio poljupcem ljubavi. Bili su obučeni u snagu odozgor. Bog Duh Sveti spustio se na njih u obliku jezika kao od plamena. Primili su nadnaravnu snagu da mogu drugima smjelo svjedočiti da je Isus Krist uskrsnuli živi Bog!
Ako pogledamo na Apostole, vidjet ćemo da su prije Duhova bili vrlo uplašeni, obeshrabreni. Plašili su se izaći među ljude i svjedočiti kako ne bi bili ubijeni poput Isusa. Ali nakon Pedesetnice postali su nove osobe. Bili su ispunjeni Božjom snagom koja je došla po Duhu Svetom. Tu se dogodilo rođenje Crkve koja je izašla u javnost. Rekao bih da je prohodala!
Isus nastavlja slati svoga Duha Crkvi sve do današnjega dana. Ako čitate Djela apostolska, vidjet ćete kako apostoli govore o Duhu Svetom. Pavao npr. kaže kako ga je Duh Sveti vodio na određena mjesta. Jednako tako ga je sprječavao ići na druga. Dakle, učenici su bili vođeni Duhom Svetim. Najizvrsnije što se događa u našim životima jest očitovanje Duha Svetoga. Zašto? Jer isti Duh Sveti koji je djelovao u Isusu, u apostolima, djeluje i u nama vjernicima. Sjetimo se samo scene iz Petrova života - kuda bi prolazio, njegova sjena bi ljude ozdravljala. To je Duh Sveti koji je djelovao preko Isusovih učenika. Duh je preko Apostola očitovao svoje darove, za koje oni nisu ni čuli. I najvažnije od svega toga jest dar razumijevanja da je Isus Bog, jedini Spasitelj, da je živ. To im je dalo snage da budu neustrašivi svjedoci Kristove ljubavi.
Kroza svu povijest Crkve može se vidjeti kako Bog podiže posebne karizmatske ljude, pojedine muškarce ili žene. Oni dolaze na pozornicu povijesti i mijenjaju lice ove naše zemlje, primjerice, sveti Franjo Asiški, sveti Ignacije Lojolski, sveta Katarina Sijenska, sveta Terezija Avilska, Otac Pio, Majka Terezija, sveti otac papa Ivan Pavao II., kojega je Duh Sveti vodio po cijelom svijetu da naviješta ljudima Radosnu vijest. Svi su oni ispunjeni Duhom Božjim. Bez Duha Božjega bilo bi nemoguće izvršiti ono što su oni činili. To je Duh Sveti koji djeluje preko njih. Duh Sveti preko njihovih očiju i njihovih ruku dodiruje živote drugih ljudi. Kad je postao papom Ivan XXIII., ljudi su govorili da je star i da neće ništa napraviti. Ali Duh Božji je imao velike planove s njim. To je papa koji je sazvao II. vatikanski sabor, sve biskupe svijeta, da mole godinu dana za dolazak novih Duhova u Crkvi. Tad je bio Koncil. Dogodila se velika obnova Crkve. Ništa nije dodano Svetom pismu, objavi, ali su se dogodile velike obnove unutar Crkve. Dakle, Duh Sveti je ponovno sišao na Crkvu i počeo obnavljati pojedince. Možemo vidjeti znakove ove obnove, a kao plod II. vatikanskog koncila jest nastanak karizmatskog pokreta. Dakako, karizmatski pokret nije novina u Crkvi, jer Duh Sveti je kroz povijest poticao ljude i darivao im posebne darove. Kardinal Suenens je rekao da karizmatski pokret počinje od ljudi, od naroda Božjega. Po čitavom se svijetu počela događati karizmatska obnova koja je plod Duha Svetoga. Darovi Duha Svetoga su postali životvorni u životima mnogih ljudi.
Duh Sveti želi učiniti nešto sasvim novo u našem životu. Dopustimo mu da nas prožme. Molimo da Duh Sveti obnovi svoju silu i snagu u nama. Mi danas nastavljamo ono što se događalo onda, o čemu izvješćuju Djela apostolska. Svi smo mi učenici Isusa Krista! Svi posjedujemo Duha Svetoga, ali ga trajno moramo moliti da u nama obnovi svoje darove i karizme. Duh Sveti će nas stvarno obnoviti ako to molimo, i ako to želimo. I kad pomislimo da nismo sposobni govoriti i svjedočiti za njega, on sam nam daje što ćemo reći. Postoje brojne karizme u nama koje smo primili od Duha Svetoga, ali su zakopane i kao mrtve su. Sv. Pavao kaže: Raspiruj milosni dar Božji koji je u tebi po polaganju mojih ruku. (2 Tim 1,6).
Uvijek si posvijestite da Duh Isusov živi u vama. Što god smo otvoreniji Božjoj riječi, to je Duh Sveti očitiji u našem životu. To je vrlo uočljivo kod ljudi koji žive u Isusovu Duhu. Oni kroz svoj život sudjeluju u Isusovu životu i djelovanju. Molimo da Duh Sveti uđe u naša srca, da nas pouči kako više uzljubiti Isusa i da razumijemo ono što je u Svetom pismu zapisano. Molimo za dolazak Duha Svetoga!
fra Ivo Pavić
fra Ivo Pavić
Časopis " U tebi Oče", broj 25, srpanj 2005.
ZNA LI DANAŠNJI SVIJET MOLITI ?
Svijet bez molitve
Danas možemo reći da je molitva u krizi. Svijet nam je nametnuo mnogo toga što nas odvaja od molitve, npr. promatranje života kroz prizmu materijalnog, pretjerivanje u gledanju televizije, u radu za računalom, lijenost, užurbanost. Mnogi kažu: nemamo vremena za molitvu, ne znamo moliti, ili: nemamo volje za molitvu. Naime, ljudi su se odviknuli od molitve, ali kada dođu krize, čovjek se pita zašto mu u životu ne ide. Treba molitvu vratiti u osobni život, u obitelj, u naš narod, i početi ustrajno i s pouzdanjem moliti. Uvijek sam šokiran odgovorima ljudi koji na pitanje koliko dnevno mole, odgovaraju kako je to samo nedjeljom za ručkom. Zaboravlja se da naša vjera zakržlja, slabi, ako ne molimo. Postoje kršćanske obitelji koje mole zajedno svako jutro i svaku večer. Imaju živote ispunjene blagoslovima Božjim! Glavni je naš problem što ne molimo. Sveti Ivan evanđelist kaže da je Bog na nas izlio veliku ljubav. Mi smo njegova djeca. Povjerovati u to, znači surađivati s Gospodinom.
Kako se približiti Bogu Ocu, Bogu Sinu, Bogu Duhu Svetomu i Mariji? Kako osjetiti Božju ljubav, hrabrost i nježnost u životu? Jedan od najboljih načina kako predati svoj život Bogu, jest kroz molitvu i molitveni život. Kako tko moli, tako i živi. Koliko je kvalitetna naša molitva, toliko će kvalitetan biti i naš život. Po molitvi se spušta blagoslov na onoga tko moli, na njegovu obitelj i na njegov narod.
Ne smijemo zaboraviti da je molitva važna. Kao što dosta vremena provodimo s prijateljima tako bismo trebali naći vremena i biti s Bogom u molitvi.
Odakle riječ molitva?
Zasigurno nismo promišljali odakle riječ molitva. Dolazi od riječi mljeti, a mljeti je povezano s riječju mlin, mlin sa žrvnjem, a žrvanj sa žrtvom. Skrušeno moliti znači zdrobiti se, samljeti se pred Bogom. Molitva je jedan oblik žrtve. Kad molimo, mi se drobimo, meljemo, izgaramo, sagorijevamo. Treba paziti da to ne bude uprazno, bilo kako, i bilo što. Molitva treba biti ciljana, određena. Treba postojati nakana. Isto tako moliti znači prositi.
Što je molitva?
Postoje mnoge definicije molitve. Niti jedna od njih ne može u potpunosti objasniti njezinu veličinu. Baš kao što se ni ljubav ne može definirati ljudskim riječima. Molitva je zajedništvo s Bogom. Ivan Damaščanski kaže: Moliti znači uzdizati srce Gospodinu. Zamislite dvije osobe koje su u ljubavi. Srca onih koji se ljube, međusobno srastaju. Postaju jedno. Na isti način kada sam u prisnom odnosu s Gospodinom, moje srce i Njegovo srce srastaju. Sami znate kad nekoga volite, kažete: «Ti si moje srce! Ti si moja, a ja sam tvoj!» Upravo se to događa u molitvi. Mi kažemo Bogu: «Ja sam tvoj!» A Bog odgovara: «I ja sam tvoj!» Molitva je disanje duše. Kao što naše tijelo ne može živjeti bez kisika, tako ni duša ne živi ako ne moli. Molitva je grijanje uz Božju blizinu. Sigurno, molitva je dar i karizma.
Klasična definicija molitve jest da je ona razgovor s Bogom. To je intiman, prisan odnos s Gospodinom. Dok molimo, mi s njim razgovaramo. Netko će pitati kakav je to razgovor ako mi govorimo, a Bog šuti. Šuti li Bog kad mi molimo? Jedan sveti pisac kaže da dok mi molimo, Bog pozorno sluša svaku našu riječ tako kao da smo jedini na svijetu. I za vrijeme molitve on u nama nešto mijenja, dorađuje, popravlja ili sadi sjeme koje će kasnije donijeti svoj plod. A gdje je Bog kojemu se molimo? Bog je u nama!Molitva je susret između dvije slobode: Božje i ljudske.
Govori li Bog kroz molitvu? Zašto ga ne čujemo?
Danas mnogi ne vjeruju da Bog govori. Biblijski je da Bog govori. Bog je govorio Abrahamu, Izaku, Jakovu, prorocima, apostolima, Mariji, svecima. Inicijativa uvijek dolazi od njega. Bog nije ni gluh ni nijem. Za svetog Franju se kaže da je slatko razgovarao s Kristom kao sa zaručnikom svoje duše. Dakle, sveti je Franjo neprestano razgovarao s Bogom i Bog mu je bio blizu. Tako i drugi sveci. Sveci su postali sveci zato što su s Bogom razgovarali i imali vrlo prisan odnos. Ja sam uvjeren da će nam Bog progovoriti uvijek kad se iskreno kajemo, ili za vrijeme svete mise, pa u svetoj pričesti, kroz kontemplaciju i čitanje Svetoga pisma. Ako molitva ne mijenja, treba mijenjati molitvu, a ne prestati moliti.
Molitva kao zahvala, slavljenje, štovanje
Često mislimo da je molitva samo traženje nečega od Gospodina kao kad idemo u kupovinu s popisom što trebamo kupiti. Molitva u kojoj samo tražimo nešto od Gospodina može se usporediti sa sviranjem samo jednog glazbenog instrumenta. Međutim, da bismo pokrenuli silu Božju ili ušli u Božju prisutnost, Bog traži da ga hvalimo, slavimo i štujemo. Onda je to cijeli orkestar s više glazbenih instrumenata. Hvaliti Boga zato što je dobar, slaviti ga što je velik i štovati jer je svet. To je pogodno tlo za sve blagoslove i milosti Božje. To je garancija za sreću i puno srce unatoč svim problemima i preprekama na koje duša nailazi.
Sv. Pavao u poslanici Solunjanima piše: Bez prestanka molite! U svakoj prilici zahvaljujte, jer je to za vas volja Božja u Kristu Isusu (1Sol 5,18).
Molitva zagovora
Postoji oblik molitve koji je zajednički svima. Molitva je to zagovora kada kod Gospodina zagovaramo za nekoga. Kada čitamo Sveto pismo, nailazimo na mnoge zagovorničke molitve koje se mole od početka svijeta. Tako se možete sjetiti Mojsijeve zagovorničke molitve koja se pokazala uspješnom i vrlo snažnom. On je stajao pred Gospodinom uzdignutih ruku i Izraelci su pobjeđivali. Isto tako molitva kraljice Estere koja zagovara kod Gospodina za svoj narod da bi se spasio. Starozavjetni proroci su zagovarali za svoj narod.
I Novi je zavjet pun primjera ljudi koji su molili zagovorničke molitve. Isus im je pokazivao njezinu djelotvornost. Govorio je: Tražite i dat će vam se! (Lk 11,9). On nije rekao možda će vam se dati. Na primjeru satnika koji je došao zagovarati za svoga slugu vidimo kako je Isus na kušnju stavio satnikovu vjeru kad mu kaže: Idi kući i ozdraviti će tvoj sluga! (Iv 4,50). Blažena Djevica Marija je velika Zagovornica. Ona je posredovala na svadbi u Kani Galilejskoj (Iv 2,5). Posreduje i danas. Jedan od najsnažnijih zagovora jest obavljanje devetnica, prvih petaka i subota. I sveci su nam veliki zagovornici.
Koji su uvjeti ispravne molitve?
Isus nas uči da Boga zovemo Abba, Oče. U hebrejskom jeziku to znači familijarno tata, tatica. Isus se obraćao Ocu kao sin. Po cijeli je dan Isus boravio s ljudima, propovijedao, molio za njih a navečer se povlačio u osamu i evanđelisti nam svjedoče da je satima molio. Isus je u molitvi razgovarao sa svojim Ocem.
Uvjet za pravu molitvu jest da izgradimo odnos s Bogom, da nam on ne bude stranac, da se ne dovikujemo s njime kao da je na kraju svijeta. Kao da smo mi radiopostaja koja šalje poruke na nebesa, pa se pitamo je li nas uopće čuo. Sveto pismo kaže da je Bog svima stvorio uši da svi čuju pa i najmanji šapat. Jednako tako svaku našu izgovorenu riječ Bog čuje.
Koje su pretpostavke molitve?
Molitva pretpostavlja poznavanje Boga te prisan odnos s njim. Ponajprije treba shvatiti da je on Bog koji nas beskrajno ljubi i koji nas želi usrećiti. Psalmist kaže: Otvori svoja usta da ih napunim! (Ps 81,11). Bog nas želi ispuniti svakim blagoslovom i zemaljskim i nebeskim. Biti s Bogom, biti s Kristom, s Duhom Svetim, znači uživati njihovu blizinu, prisutnost, ljubav i onu neiskazanu milinu koju daje Bog onima koji ga ljube i koji imaju čisto srce. Dakle, pretpostavka je da imamo čisto srce. Kada nam je srce čisto, Boga vidimo, jer je Isus rekao: Blago čistima srcem: oni će Boga gledati (Mt 5, 8).U molitvi je važno imati ispravnu sliku o Bogu da je On nježni Otac koji nas drži u naručju a ne kao neki okrutni sudac. Reci mi kakvu imaš sliku o Bogu, i reći ću ti kako moliš.
Molitva mijenja mene
Mnogi kršćani smatraju da se kršćanski život sastoji u tome da mijenjamo druge. Tako na primjer žena moli da muž prestane biti alkoholičar, očekuje Božji zahvat. Naposljetku kaže: ja sam molila godinama i ništa, kao da Bog ne čuje moje molitve. Onda dolazi sumnja u Božje postojanje. To je pokazatelj da treba zauzeti drukčiji stav prema molitvi. Molitva se prije svega odnosi na mene. Ona mene mijenja. Kada se ja promijenim, Bog će promijeniti ljude oko mene i dati ono što je najbolje za nas i naše situacije. Kada se mi izgradimo u molitvi, snažno molimo, spašavamo i sebe i svoju obitelj, svoj narod. Molitva treba biti najljepši trenutak dana.
Moliti i ljubiti, kaže sveti Ivan Vianej, blaženstvo je čovjekovo na zemlji. Molitva ne smije biti neko moranje, nego najljepši susret s Gospodinom, s beskrajnom ljepotom, milinom, ljubavlju. Moliti znači biti s Isusom. To znači ne činiti napore ili nešto na silu, nego mirno sjediti otvorenih dlanova i srca otvorenog, te osluškivati. Predajući sebe i život svoj Gospodinu, biti svjestan da je Isus s nama. To je kao sjediti na suncu i primati toplinu. Tako od Isusa primamo ozdravljenje. Molitvom se prima više nego što svijet sanja.
Molitva je dakle susret sa Svemogućim, koji je beskrajna slava i ljepota. Trčati na molitvu, iskoristiti svaki trenutak dana i noći da bismo čitali Sveto pismo, da bismo išli na svete sakramente, znači živjeti molitvu. I kad postanemo narod molitve, ljudi molitve, vidjet ćemo kako nam zle sile ne mogu ništa jer je s nama i u nama Onaj koji je jači. Onaj koji je pobijedio svijet, Isus Krist koji nas spašava.
Farizej i carinik u molitvi (primjer iskrene i pomirne molitve, te kajanja)
Isus u evanđelju govori o dvojici ljudi koji ulaze u hram na brdu na bogomolju. Jedan je bio farizej. Pripadao je onim ljudima koji su bili neprijatelji Isusa Krista, jer je Isus razotkrivao njihovu oholost i dvoličnost, nije ih štedio. Carinici su pak bili najomraženiji u narodu. Farizej je došao u hram i otišao ravno do oltara. Stajao je uspravno do Gospodina, uzdigao svoje ruke prema nebu, pogledao prema Gospodinu i započeo sebe hvaliti: Gospodine, ti znaš koliko molim, koliko postim, kako sam dobar i bolji od svih, bolji od onog carinika kojega sam vidio na ulazu. Možda bi išao tako daleko da bi rekao: Bolji sam i od tebe, Gospodine. A što je farizej time govorio Gospodinu? Iščitavamo njegov govor koji kaže: Ja sam savršen. Nisi mi potreban. Isus je rekao da je taj čovjek otišao kući, a da mu nije bilo oprošteno. Nije bio izliječen. Što je carinik učinio? Ostao je izvan hrama, kleknuo je i gledao u tlo, udarao se u prsa i rekao: Smiluj se meni grešniku! Moj je život u kaosu, u neredu. Sav je moj život zbrka. Isus je pohvalio iskrenu molitvu carinika i rekao da mu je oprošteno. Carinik je otišao kući opravdan tj. ozdravljen. Molitva je to srca, a ne forme. Osnovni stav da bismo ispravno molili jest iskrenost, poniznost i hrabrost da dođemo do Gospodina. Primjer imamo i u rasipnom sinu koji se vratio k ocu svome.
Molitva je borba: protiv koga?
- Protiv idolatrije
- Protiv mentaliteta ovoga svijeta
- Protiv racionalizma i ravnodušnosti
- Protiv vlastitih neuspjeha i slabosti
- Protiv vlastitih grijeha
- Protiv duhovne tromosti, oholosti i praznovjerja
Molitva - Euharistija
Ljudi me često pitaju što je najbolje moliti? Najveća je molitva Euharistija. Svatko od nas treba pronaći vremena provoditi vrijeme s Bogom, i to pred Euharistijskim Isusom. Dvoje ljudi koji se uzajamno vole, žele biti zajedno. Tako je i s Isusom. Ako volimo Isusa, naći ćemo vremena biti s njim. Isus želi biti s nama i on treba biti naša prva ljubav. Što više vremena budemo provodili s Isusom, Bogom koji nas ljubi, ta će ljubav sve više rasti i onda ćemo sve više biti nalik Njemu.
Duh Sveti i molitva
Sveti Pavao kaže dajebez Duha Svetoga nemoguće reći: «Isus Krist je Gospodin.» Nevjernici ne mogu reći «Isus Krist je Gospodin» jer nemaju u sebi Duha Svetoga. Uvjet da budemo dobri molitelji jest da budemo prijatelji s Duhom Svetim. On u nama moli Abba - Oče. U poslanici Rimljanima sv. Pavao piše da je ljubav Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetome koji nam je dan (Rim 5,5). A darovan nam je da bismo molili. Primjer je molitva ozdravljenja u kojoj nam Bog daje zdravlje.
Postoje mnogi svjedoci koji govore o svojim ozdravljenjima, a nalazimo ih na karizmatskim susretima. Na molitvi koju vodim ozdravilo je mnogo ljudi. Zasada imamo 54 štake koje više nemaju prvotnu funkciju. Jednako tako mnogi su po molitvi oslobođeni od raznih ovisnosti. Bitno je naglasiti da Bog uslišava onu molitvu koja je dobra za nas. Mi smo sredstvo u Božjim rukama i sva su uslišanja plod naše vjere i Božje ljubavi koja je bezgranična. Neka nam duša, naš život, bude uvijek okrenut Gospodinu koji je sve u svemu! Gospodine, omekšaj tvrda srca da započnu novi život po molitvi!
